Inicijativa HUGPD-a! Uskoro Prva Banka Humanog Mlijeka u Hrvatskoj!

Inicijativa HUGPD-a  – Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj i Centar za laktaciju uz podršku UNICEF-a i MiZ-a

Početkom dvadesetog stoljeća gotovo sva djeca bila su hranjena ljudskim mlijekom – ili su ih majke dojile ili su se koristile mogućnosti da im humano mlijeko bude dostupno od drugih majki dojilja.

Tijekom slijedećih stotinu godina, dogodile su se dramatične promjene, uključujući i zamjenu ljudskog mlijeka umjetnim/adaptiranim mliječnim pripravcima.

U dvadeset i prvom stoljeću, stručnjaci za prehranu dojenčadi i male djece, na temelju sve više znanstvenih dokaza, naglašavaju važnost i značaj prehrane dojenčadi i male djece upravo majčinim mlijekom.
Isključivo dojenje se preporučuje tijekom prvih šest mjeseci, a uvođenje krute hrane nakon navršenog šestog mjeseca života djeteta uz nastavak dojenja poželjno do druge godine djetetovog života pa i duže, koliko majka i dijete to žele (SZO, 2003.g.)

Kada majka iz nekog razloga nije u mogućnosti dojeći nahraniti dijete preporuka je da se izdoji i izdojeno mlijeku daje svome djetetu. Ukoliko ipak ona sama trenutno nema dovoljno vlastitog mlijeka za svoje dijete najbolja opcija je da se u prehrani djeteta koristi humano mlijeko iz banke mlijeka. Ta mogućnost igra važnu ulogu u ispunjavanju ovih preporuka.

Ovo je posebno preporuka za prijevremeno rođenu djecu kao i za djecu koja se nakon poroda nalaze u jedinicima intenzive skrbi radi bolesti. Ta su djeca u višestruko većem riziku od razornih crijevnih infekcija ako su hranjenja mliječnim formulama umjesto majčinim mlijekom.

Trenutno u Hrvatskoj takva djeca rijetko imaju priliku biti dojena od trenutka kad su sposobna sisati, a njihove majke često i ne mogu biti smještene uz njih tijekom njihovog bolničkog liječenja.

Mlijekom iz banke humanog mlijeka toj djeci bismo mogli osigurati sve prednosti hranjenja majčinim mlijekom što im je toliko potrebno u ovom kritičnom razdoblju ali i utjecati na nižu stopu smrtnosti i razvoja dugotrajnih komplikacija kod te djece a što su dokazale brojne znanstvene studije provedene u raznim zemljama svijeta¹,²,³.

Druga dobrobit u poticanju razvoja banke humanog mlijeka u Hrvatskoj je i promocija dojenja te utjecaj na postizanje više stope isključivog i ukupnog trajanja dojenja na Nacionalnoj razini što će doprinjeti i utjecati na prevenciju nekih od najvećih zdravstvenih rizika današnjice kao što su pretilost u djece i odraslih te razvoja šećerne bolesti tipa II i kardiovaskularnih bolesti u majki dojilja, pri čemu je isključivo dojenje posebno učinkovito⁴ , ⁵.

U Europi banke humanog mlijeka imaju dugu tradiciju i postojanje te su se u svojem razvoju susretale sa mnogim izazovima. Trenutno ih ukupno ima 214.

U Hrvatskoj se banka humanog mlijeka spominjala još davne 2008 . godine, prije tri godine pokrenuta je i Inicijativa za formiranje banke humanog mlijeka ali do danas nažalost isto se nije uspjelo i realizirati. Ipak, HUGPD je na novim temeljima predstavio i snažno pokrenuo Inicijativu početkom studenog 2016. godine sa jasnom vizijom i ciljem!

HUGPD prepoznaje potrebu da se zbog svega navedenog i u cilju osiguravanja uspješnosti svih pokrenutih programa i Inicijativa u cilju promocije i pružanja podrške dojenju u  RH, realizira i otvori se prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj i Centar za laktaciju.

HUGPD se zahvaljuje svim hrvatskim građanima i tvrtkama na ogromnoj podršci i svima onima koji će se priključiti na ovom putu!

U ostvarivanju ovog cilja HUGPD je veliku podršku dobio od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva zdravstva RH i Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj.

Posebno se zahvaljujem Uredu UNICEF-a Hrvatska jer je zajedno sa svojim/sada i našim/ partnerom prepoznao ozbiljnost, jasnu viziju, ciljeve i djelovanje prve banke humanog mlijeka i Centra za laktaciju!

Humano mlijeko je zlatni standard u prehrani jer sadrži jedinstvene komponente vitalno važne za svako novorođeno dijete a posebno prijevremeno rođenu djecu.

Kada žene dobivaju dovoljno informacija o dojenju, njihove šanse da uspješno doje su veće što će neposredno utjecati na mogućnost da i same budu donori/darivateljice humanog mlijeka. Majke koje primaju snažnu podršku zajednice, prihvatit će to i same dati prioritet dojenju, kao sastavni dio brige za svoju djecu.

Kada zajednica cijeni vrijednosti majčinog mlijeka i prepoznaje njegove nutritvne i imunološke vrijednosti, žene doživljavaju dojenje kao izazov i češće traže pomoć u dojenju prije nego što se odluče uključiti zamjensko mlijeko u prehranu svoga djeteta.

Podržimo zajedno ovu incijativu kako bi humano mlijeko učinili još dostupnijim za dobrobit svih naših budućih naraštaja!

Kliknite ovdje i podržite osnivanje prve banke humanog mlijeka i Centra za laktaciju za prijevremeno rođenu djecu koja trebaju najbolju moguću skrb!

Hvala Vam svima!

Dinka Barić, predsjednica HUGPD-a

 

 

 

REFERENCE:

1.Wang ML, Dorer DJ, Fleming MP, Catlin EA. Clinical outcomes of near – term infants. Pediatrics 2004; 114:372-6

2.American Academy of Pediatrics, Breastfeeding and the use of human milk. Pediatrics 2012; 129:e827-41

3.Ezaki S, Ito T, Suzuki K, Tamura M. Association between total antioxidant capacity in breast milk and postnatal age in days in premature infants. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs 2008; 42:133-7

4.Christian, P et al. Risk of Childhood undernutrition related to small-for-gestational age and preterm birth in low-and middle- income countries. International Journal of Epidemiology.2013.

5. Victora, Cesar G et al. Breastfeeding  inthe 21st century: epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. The Lancent.2016.

Vezani članci