Dojenje i mentalno zdravlje

Poštovane, poštovani,

ove smo godine Svjetski dan zdravlja 07. travnja obilježili sa temom „Govorimo o depresiji“ (1). Prema podacima SZO depresija može biti prisutna kod svih dobnih skupina i jednako je zastupljena u svim područjima u svijetu.

Depresija utječe na mentalno stanje i sposobnost ljudi da obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti a što posljedično utječe na poteškoće pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti i prekidanje društvenih odnosa i veza sa obitelji i prijateljima.

Rizici za pojavu depresije jesu prateće životne situacije u kojima se osobe mogu naći kao što je nezaposlenost, bolest ili smrtni slučaj bliskih osoba ali i prisutnost alkoholizma ili drugih pojava ovisnosti.

To su realne životne situacije koje svojom pojavom utječu na niže raspoloženje ali je njihova pojava i realno moguća kod svakog čovjeka.

Ukoliko se depresivno raspoloženje pojavi kod majke djeteta, majka će biti pred još većim izazovom s obzirom da postoji njezina objektivna potreba da se uspješno brine za svoje dijete.

Iscrpljenost majke dodatno može utjecati na razvoj depresije ili depresivnog raspoloženja. Depresiju možemo uspješno liječiti medikamentoznom terapijom ali cilj je prevenirati njezinu pojavu.

U cilju ostvarivanja Milenijskih ciljeva održivog razvoja do 2030.g. važno je promovirati fizičku i psihičku dobrobit za sve i upućivanje na značajan utjecaj dojenja u njihovoj realizaciji (2).

Povezanost dojenja i mentalnog zdravlja

Za majke

Nakon poroda, prosječno 40 – 80% žena ima blage i prolazne smetnje sniženog raspoloženja dok ih 13 – 19% može razviti postporođajnu depresiju pri čemu simptomi mogu trajati i više od 2 tjedna.

Vodeći simptomi uključuju tjeskobu, razdražljivost, krivnju, beznađe, smanjeni osjećaj energije i gubitak koncentracije.

Prema znanstvenim činjenicama dojenje može zaštiti majku od razvoja ovih psihičkih tegoba (3).

Majke koje doje imati će manji rizik za nastanak razvoja depresije u odnosu na majke koje svoju djecu hrane adaptiranim mlijekom. Taj utjecaj je moguć kroz:

- produkciju hormona tijekom laktacije

Oksitoci – hormon koji se otpušta tijekom dojenja, zaštitno utječe na razvoj stresa (3,4).

Prolaktin – odgovoran je za produkciju mlijeka i također štiti majke od razvoja (4) depresije. Jedna studija pokazala je da niže vrijednosti razine hormona prolaktina jesu značajan faktor za razvoj depresije.

Oba hormona imaju utjecaj na smanjenje upalnih reakcija u tijelu što je također povezano sa razvojem depresije (4).

- san i spavanje

Istraživanja su pokazala da dojenjem majke postižu bolji san i da su odmornije u odnosu na majke koje djelomično doje ili uopće ne doje svoju djecu.

Majke koje doje spavaju više i imaju bolju prehranu (5,6,7).

Za djecu

Djeca koja doje imaju višestruke koristi i zbog čestog kontakta sa majkom što pozitivno utječe na njihovo cjeloživotno mentalno zdravlje i psihički razvoj.

Jedna studija pokazala je da je efekat dojenja kod djece u trajanju od jedne godine povezan sa boljim mentalnim zdravljem djece do njihove 14-te godine (8).

U dugoročno provedenim studijama vidljivo je da je i dužina trajanja dojenja također povezana sa većim pozitivnim učinkom dojenja.

U tome veliku ulogu ima i privrženost između majke i djeteta, koja je prisutna tijekom trajanja dojenja. Pogledi i dodiri koji su kao prirodni kontakt prisutni između majke i djeteta tijekom dojenja (9) daju i stvaraju kod djeteta dodatnu sigurnost.

Pružanje podrške u dojenju majkama: Ključ je uspjeha!

HUGPD, dojenje

Foto: GPD ”Najbolje je mamino” 13. travanj 2017.

Dobro razvijena socijalna podrška ženama koje doje ima značajan utjecaj na njihove zdravstvene odluke. Njima je važno imati mogućnost podijeliti svoje iskustvo sa drugim ženama koje trenutno prolaze kroz isto iskustvo. To je osobito važno ukoliko se to iskustvo odnosi na roditeljstvo.

Majkama koje po prvi puta prolaze kroz takva iskustva komunikacija sa ženama koje ih mogu razumjeti osnažuje ih u njihovim izazovima u majčinstvu i daje im dodatnu snagu da uživaju u njemu.

Direktna podrška majkama upućena na ovaj način, kroz rad i djelovanje grupa za potporu dojenju, osigurava se pomoć majkama da u razdoblju dojenja pronađu mogućnost odgovora na pitanja sa kojima se u ovom razdoblju majčinstva susreću.

 

HUGPD, dojenje

Foto: GPD ”Najbolje je mamino” 13. travanj 2017.

Ovaj oblik pomoći i podrške majkama može biti i jest koristan u sprečavanju razvoja depresivnih stanja. Ovakvim načinom podrške osigurava se i stvaranje kulture u kojoj dojenje postaje važna životna uloga i uzor svim majkama kao i svim ženama koje u budućnosti planiraju to postati.

Grupe koje daju podršku majkama u dojenju pružaju im uzore i potrebne informacije o dojenju te način za rješavanje eventualno mogućih poteškoća u tom razdoblju.

HUGPD, dojenje  HUGPD, dojenje

Razvoj prijateljstava među majkama koja se stvaraju u grupi mogu biti jedno od međusobnog  utočišta podrške u dojenju.

Poneke majke kao i njihova djeca mogu se naći u stanju depresije, to u nekim situacijama nije moguće izbjeći, ali dojenje ipak osigurava mogućnost u pružanju zaštitie od depresije uz sve ostale dobrobite koje ono donosi.

HUGPD 1  HUGPD, dojenje

Dojenje čini svijet sretnijim i zdravijim mjestom za svaku majku i njezino dijete. Razvijajmo i gradimo ovaj važan lanac podrške za svaku majku i dijete uz promicanje mentalnog zdravlja kroz stvaranje sigurnog iskustva u dojenju.

Pripremila: Dinka Barić

Fotografije: HUGPD – GPD „Najbolje je mamino“ Sesvetski Kraljevec, 13. travanj 2017.

Reference:

  1. http://www.who.int/campaigns/world-health-day/2017/campaign-essentials/en/
  2. http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/
  3. Oxytocin Mediates a Calming Effect on Postpartum Mood in Primiparous Mothers. Risa Niwayama, Shota Nishitani, Tsunehiko Takamura, et al. Breastfeeding Medicine. 2017; 12(2): 103-109.
  4. Can Hormones in Breastfeeding Protect Against Postnatal Depression? Fiona Donaldson-Myles. British Journal of Midwifery. February 2012; 20 (2): 88-93.
  5. Lactation is Associated with an Increase in Slow-Wave Sleep in Women. DM Blyton, CE Sullivan, N Edwards. Journal of Sleep Research. 2002; 11(4): 297-303.
  6. Breastfeeding Increases Sleep Duration of New Parents. T Doan, A Gardiner, CL Gay, and KA Lee. Journal of Perinatal & Neonatal Nursing. 2007; 21(3): 200-206.
  7. The Effect of Feeding Method on Sleep Duration, Maternal Well-being, and Postpartum Depression. KA Kendall-Tackett, Z Cong, and TW Hale. Clinical Lactation. 2011; 2(2): 22-26.
  8. The Long-term Effects of Breastfeeding on Child and Adolescent Mental Health: A Pregnancy Cohort Study Followed for 14 Years. WH Oddy, GE Kendall, J Li, et al. Journal of Pediatrics. 2009; 156(4): 568-574.
  9. Patterns of Brain Electrical Activity in Infants of Depressed Mothers who Breastfeed and Bottle Feed: The Mediating Role of Infant Temperament. Biological Psychology. 2004; 67: 103-124

Izvor: World Alliance for Breastfeeding Action (WABA)

Vezani članci